Sunday, April 8, 2007

Morski Psi

01.Uvod
Milijarde godina Priroda je sve vise tezila razviti stvorenja visokih sposobnosti i prilagodbi pocevsi taj dugotrajan proces s obicnom nakupinom makromolekula, pa prokariotom da bi ga "zavrsila" sa usavrsenim bicima nevjerojatnih razmjera - kraljesnjacima.
Do pojave kraljesnjaka Zemlja nije poznala tako velicanstvene primjerke slozenog organizma koji su svoju kulminaciju prvo u velicini dozivjeli pojavom dinusaura, a onda intelekta pojavom i odrzanjem covjeka. No, mukotrpan je bio taj put od nekraljesnjaka do kraljesnjaka.
Voda, kao praelement Zemlje po Talesu, bitno je utjecala ne samo na stvaranje zivota vec i danasnjih organizama koji su izasli na kopno i time utjecali na evoluciju omogucivsi, nakon riba, vodozemcima, gmazovima, pticama i sisavcima radanje, razvijanje, razmnozavanje, starenje i umiranje u skladu s bioloskim satom svake skupine. Iako znanstvenici jos uvijek raspravljaju da li je zivot niknuo iz slatke ili slane vode davajuci razlicite znacaje i jednoj i drugoj te analizirajuci fizionomiju zivotinjskih populacija, stoji cinjenica da oceani i mora igraju presudnu ulogu u evoluiranju zivota opcenito.
Pored svih tih argumenata, koji su utjecali na moje sadasnje stavove, za vrijeme skolovanja me je morski svijet posebno zanimao stavljajuci teziste na ratoborne i tajanstvene zivotinje poput morskih pasa.
Uvijek prikazivani kao prozdrljivi, ubojiti i nepozeljni, o morskim se psima socijalizacijom izgraduje negativan stav protiv kojeg se sve vise zastitom zivotinja pronalaze i protuargumenti. Njihovim podrobnijim proucavanjem nastojala sam suzbiti sve predrasude i dokazati da su to zivotinje koje se poput ostalih, samo nesto intenzivnije, bore za svoju egzistenciju i egzistenciju potomaka svim prirodnim sredstvima koja su se razvijala od devona paleozoika te nesto intenzivnije od mezozoika do danas.
Krivo je osudeno cetrdeset vrsta ovih predivnih zivotinja jer je samo sedam opasnih za covjeka, a cinjenica je da ih je pet milijuna bespomocna zrtva covjeka godisnje.
Tko je za koga opasan, procijenite sami i krocite u svijet morskih pasa.

02.Evolucija kraljesnjaka
Govoreci o ribama, konkretno o morskim psima, neizbjezno je staviti ih komparativno u odnos s ostalim pripadnicima kraljesnjaka.
Kraljesnjaci (Vertebrata) spadaju u potkoljeno svitkovaca sa oko 45 000 vrsta od kojih svakodnevno odredeni broj nastane, ali i izumire. Rasireni su po citavoj Zemlji, u vodi, na kopnu i u zraku, prilagodeni svim sredinama u ovisnosti s okolinom i njenim Zivotnim uvjetima dijeleci se na pet razreda: ribe, vodozemce, gmazove, ptice i sisavce

Prvi kraljesnjaci, besceljusti, javljaju se u najstarijem paleozoiku, u ordoviciju, zatim celjustousti u gornjem siluru zajedno s prvim ribama, od kojih se mnogobrojne javljaju u devonu. U karbonu i permu dolaze vodozemci te gmazovi, koji su se afirmirali u mezozoiku, ali krajem mezozoika, u kredi, vec se znatno prorjeduju i izumiru. U juri se javljaju prve ptice s obiljezjima gmazova, dok se istom u tercijaru nailazi na fosile suvremenih pticjih oblika. Sisavci imaju svoj daleki pocetak u gornjem trijasu te su njihove primitivne forme najsrodnije gmazovima, no tercijar se smatra razdobljem njihova punog razvitka kada su se rasirili po cijeloj Zemlji.
Danas covjek, kao glavni predstavnik sisavaca, utjece na ostale predstavnike ovih skupina i sire najcesce remeteci hranidbeni lanac, prirodnu cirkulaciju, procese svojim prekomjerenostima i na kraju istrebljivanjem zivog svijeta u kojem je bas njegova uloga presudna.
03.Podrijetlo i znacajke morskih pasa
Morski psi (Selachii, Plagiostomi, Squaliformes) se s razama ubrajaju u grupu Elasmobranchs koju su mnogi proglasili primitivnom iako sljedece odlike tih zivotinja upucuju na bas suprotno. Unatoc ostacima primitivizma u zivotinja poput svitka, hrskavice umjesto kosti, pomanjkanju ribljeg mjehura i sl. morski psi predstavljaju skup takvih prilagodbi i cuda prirode na "jednome mjestu".
Svi morski psi pripadaju razredu riba hrskavicnjaca (Chondrichthyes) zajedno s razama, kosteljima i morskim mackama. Kao razred postoje vise od 350 milijuna godina te su se do danas razvili u sve ukupno 600 vrsta koje pokazuju niz znamenitih ekoloskih i morfoloskih raznolikosti
Prosjecne su duljine 3-4 m, tezine oko 1.3 t, iako je iz tablice 2. vidljivo da sve to varira od vrste do vrste. Rasprostranjeni su sirom svijeta u svim tropskim i umjereno toplim morima, Sjevernom moru i najcesce odabiru dubinu obalne vode do 50 m plivajuci nesto ispod povrsine s lednom perajom pruzenom van vode. Po tome su najprepoznatljiviji i nepoznavateljima zivotinjskog svijeta, a posebice ljubiteljima horor filmova u kojima su morski psi prikazani kao nemilosrdni grabezljivci i hladnokrvne ubojice kruzeci oko kakvog broda s mesom, posebno ljudskim (slika2). No, statistike pokazuju da vise ljudi godisnje pogine od napada "kopnenih" pasa nego sto su to morski psi ucinili u posljednjih sto godina. Znanstvene studije su, takoder, pokazale da je broj jedinki u padu, pa su uz ribarske organizacije i ronilacke grupe, potakle zakonodavnu vlast da zastiti ovu grupu; stoga je 1992. godine i morski pas uvrsten u popis zasticenih vrsta pojedinih drzava (Kalifornije, npr.) tako da je omogucen opstanak ove slozene i krivo shvacene zivotinje

04.Kostur i zubi
Tijekom povijesti fizionomija morskih pasa se postupno prilagodavala grabezljivom nacinu zivota. Peraje prvih predaka svojim su smjerom pruzanja pokazivale na relativnu tromost za razliku od danasnjih evoluiranih primjeraka. Prvotni su morski psi imali trbusnu i prsne peraje koji su imali funkciju stabilizatora, sastojale su se od osnovnih potpornih zrakasto poslozenih elemenata prstenaste kostane grade. Kasnije se trbusna peraja izduzuje, a prsne pomicu unatrag Prvi predstavnici morskih pasa imali su kostur od kosti koje su se s vremenom izgubile te zamijenile hrskavicom zasicenom kalcijem. Kraljesnica se produzivala i bogatila dodatnim kanalima, a kraljesci pruzali sve vecu mehanicku potporu organizmu. Danas, morski psi, ukljucujuci sve ribe s fleksibilnim tvrdim tkivom, ne posjeduju gotovo niti jednu kost. Rebra ne dolaze do izrazaja kao kod klasicnog kostura ribe te prekidaju svoje pruzanje u takvom zakrzljalom obliku u srednjem dijelu tijela.
Prisutni su zubici, ostaci ljusaka izgradeni od mineralne cakline i dentina. Nemaju skrznog poklopca vec po pet skrznih otvora sa svake strane.
Aerodinamicnost zivotinje je sve vise dolazila do izrazaja te mozemo reci dostigla svoj vrhunac u danasnjih morskih pasa; tako im je prednji dio lubanje zasiljen, peraje orijentirane prema nazad, a rep nesimetrican, sto sve zajedno rezultira mogucom brzinom morskog psa od 22 milje na sat.
Gornji dio lubanje je prosiren i podijeljen na tri dijela za razliku od lubanja prvotnih primjeraka Kod primitivnih hrskavicnjaca sest skrznih lukova su povlacila vilice. Potporu gornjoj celjusti pruzale su lubanja i najvjerojatnije jezicna kost. Danasnji morski psi, poput kostelja, imaju jezicnu kost oblikovanu tako da je ona potpora straznjem dijelu gornje vilicne kosti. Cinjenica je da najsnaznije vilice ima bas morski pas. Iako morski psi mogu usisati manju zrtvu u usta, cesce napadaju plijen direktno dizuci glavu za sto je bitan ovaj sistem celjusti; pomicanjem jezicne kosti glave pomice se i donja kost vezana dodatno za Meckelovu hrskavicu te se tako omogucuje otvaranje celjusti, a time i prihvat zrtve Takvim pokretima izbjegnuto je odvracanje plijena jer je donja celjust svojim vracanjem istodobno "poklopi" s gornjom celjusti, a plijen pravilno, odnosno "pravocrtno" ude u usta. Ako je zrtva velika, pas moze nasilno protresti glavom te je prerezati, zatim taj dio progutati. Sve to omogucuje sustav lubanje i zubiju prilagodenih za nacin zivota ovakvih lovaca.

05.Zubi morskih pasa
Morski psi imaju najmanje pet redova gornjih i pet redova donjih zubiju kod kojih neprestano rastu novi. Poredani su jedan iza drugog te uvuceni u usta, no mana im je sto su krhki te cesto pucaju ili otpadaju; kad se to dogodi, novi se zub pomice naprijed iz prethodnog reda popunjavajuci garnitur.Oblik zubiju ovisi o tipu prehrane; neki psi imaju nazupcane zube kako bi probili oklop ulova, drudi tanke i naostrene za paranje plijena, a treci pak siroke i plosnate za otvaranje skoljkasa. No, svima im je zajednicko to sto su veoma ostri Odredeni primjerci su poznati po tome sto progutaju citavo zubalo zajedno s plijenom, drugi pak posjeduju garnituru od 300 zubiju poredanih u 27 redova te je svaki zub poput udice s tri kuke s kojima se uspjesno scepa i cvrsto drzi plijen. Uglavnom, zubi cine specificnost karakteristicnu bas za ovu porodicu

06.Misicni sustav morskih pasa
Ribe karakteriziraju tri vrste misicnih vlakana. S obzirom na izgled, govorimo o crvenim, ruzicastim i bijelim misicima koji predstavljaju psiholoski slijed od sporotrzajnih do brzotrzajnih vlakana. Kod pasa mozemo uociti samo crvena i bijela vlakna od kojih se pri sporom gibanju crvena kontrahiraju, a pri vecim se brzinama pridruzuju i bijela. Osnovna muskulatura je bitan cimbenik funkcioniranja ovih primjeraka; lov im je primarni zadatak koji bi bio potpuno iskljucen da misici nisu tako razvijeni i organizirani pocevsi od rasporeda ocnih misica potrebnih za uocavanje lovine pa do misica trupa i repa za valovito i brzo gibanje 07.Pokrov
Ako poblize pogledamo povrsinu koze morskih pasa, uocit cemo povrsinske zubice ili romboidne plakoidne ljuske. IstraZivanja su pokazala da utjecu na tijek vode po kozi za vrijeme plivanja. Elasticnost i nabori koze usmjereni pod kutem od 45° s obzirom na smjer kretanja cine kozu fleksibilnom, ali zategnutom tako da se nabiranje povrsine i turbulencija za vrijeme plivanja ne pojave
Detaljnije se ova sposobnost moze objasniti gradom koze koja se sastoji od vlaknastog vezivnog tkiva, osobito od elasticnih i kolagenih vlakana, a bas su ona odgovorna za odrzavanje napetosti i sprjecavanje nabiranja povrsine koze Preko koze se osim kroz skrge ili necisnicu izlucuju i stetne tvari pa mozemo reci da je njena funkcija izuzetno bitna cemu se jos prikljucuje i mogucnost prikrivanja (mimikrija i kripticna obojenost), no o tome opsirnije u kasnijem poglavlju

08.Probavni sustav morskih pasa

Svi morski psi su mesojedi. Vecina ih preferira zivu, svjezu hranu, no brojni su u stanju pojesti i lesinu. Oni su nezasitno prozdrljivi, jedu doslovno sve! U zelucu ulovljenih pasa nalaze se vrlo cesto pojeidni dijelovi ljudskog tijela, razlicito smece i sl. Tako je 1874.godine pronaden morski pas dug 6 m i tezak 4000 kg u kome je pronadeno odijelo jednog carskog mornara, komad covjecje glave i koza od koze. 1888. godine u Lukovu kod Senja ulovljena je psina od 470 cm u kojoj je pronadena pletenica zenske kose, jedna cipela, janje i kosti od povece zivotinje. Sve ovo ukazuje na lakomost ove ribe kojoj je bas zbog te karakteristike potreban poseban probavni sustav za razgradnju plijena
Kako morski pas ne moze zvakati hranu, plijen guta citavoga, koji putuje kroz zdrijelo izravno u zeludac, gdje se djelomicno probavlja. Inace su misicni slojevi u prednjem dijelu zdrijela gradeni od izbrazdanog, a poslije od glatkog misica. Poslije hrana prolazi kroz spiralno crijevo, ciji nabori sluznice cine zavojiti zalistak i gdje se apsorbiraju proteini i vitamini potrebni organizmu, a zatim izlaze van njega kroz necisnicu Neki psi posjeduju sposobnost uskladistenja neprobavljene hrane na duze vrijeme, a drugi imaju takav probavni kapacitet da mogu odjednom progutati 8-10 vecih tuna itd. Za svaku vrstu postoji nesto uistinu karakteristicno.
09.Krvotok morskih pasa
Vecina morskih pasa je hladnokrvna sto znaci da im je temperatura organizma sukladna temperaturi okruzujuce vode. Aktivnost njihova organizma opada s temperaturom sto odgovara onim vrstama koje su najgrabezljivije u toj porodici. Stoga, jedan dio morskih pasa je toplokrvan sto im omogucuje brze i dalje plivanje potrebno za hvatanje plijena u bilo kojim uvjetima okoline. Takvi primjerci su najratoborniji sto je uocljivo prilikom ribolova jer ih je jako tesko svladati te su cesto sposobni uskociti u camac. No, to se rijetko dogada.
Srce morskog psa gradeno je od jedne klijetke i jedne pretklijetke kao i u ostalih riba, a u stanju je protjerati 7,5 l krvi po satu

Osnovna se cirkulacija provodi tako da oksigenizirana krv ulazi iz skrga u lednu arteriju, koja se grana u sustav zila sve do kapilarnog sustava u svakom organu. Na arterijskom dijelu kapilarnog sustava kisik difundira u stanice, a iz stanica izlaze produkti stanicnog disanja u kapilarni sustav i dalje venskim dijelom kapilara u vece vene. Venska krv ulazi u venski zaton, a iz njega u pretklijetku srca. Iz nje se potiskuje u klijetku, cijim se kontrakcijama krv usmjerava prema kapilarnom sustavu skrga, u kojima se krv oksigenizira, a zatim ona odlazi po somatskim tkivima i tkivima utrobe

10.Disanje

Skrge u kraljesnjaka omogucavaju disanje pod vodom. Tako i morski psi disu uz pomoc ploha kapilarnih mreza ili skrznih listica smjestenih na bocnom dijelu zivotinje uz potporu kostanih elemenata. No, mehanizam skrzne ventilacije ovisi o tome da li su skrge smjestene unutra ili izvana. Kod pasa govorimo o skrgama koje su smjestene ispod njeznog koznog pokrivaca "zarezanog" pet puta okomito uzduz skrga
Dok morski pas pliva, voda ulazi u usta, prolazi zdrijelom pa kroz skrge koje apsorbiraju kisik iz vode, te izlazi kroz skrzne otvore van zivotinje).

11.Kontinuiranost plivanja

S disanjem je povezano i kretanje jer kad bi morski pas stao plivati, ne samo da bi potonuo, jer nema mjehur pun zraka poput ostalih riba, vec bi bio onemogucen prolaz vode iz usne supljine kroz skrge, a time i dovod kisika u organizam.
Umjesto ribljeg mjehura psima je razvijena jetra. Posto je ulje lakse od vode, jetra je njime i ispunjena sto olaksava, no ne i odrzava "lebdenje" u vodi. Osim jetre vec spomenuta repna peraja omogucuje dizanje zivotinje prilikom plivanja stvarajuci silu koja potiskuje organizam navise (slika 20). No, postoje i iznimni primjeri razlicitih prilagodbi vezanih za kretanje; tako, na primjer, oni morski psi, koji zive na morskom dnu ili koraljnim grebenima, mogu lezati potpuno mirno za razliku od ostalih, sto znanstvenici objasnjavaju dovoljno jakim morskim strujama koje omogucuju strujanje vode kroz skrzne otvore. Gutanje zraka je jedna od metoda koju takoder koriste da bi bolje plutali.

12.Zivcani sustav

Mozak, kao centar zivcanog sustava, organiziran je u deset zivcanih ogranaka od kojih je svaki odgovoran za odredeni dio organizma.

I Zivac: odgovoran za njuh te lociran u nosnoj kapsuli
II Zivac: lociran u mreznici oka
III Zivac: pod ocnom jabucicom
IV Zivac: na bocnoj strani ocne jabucice
V Zivac: predstavlja Z. koze glave te misica prvog skrznog luka
VI Zivac: smjesten u ocnom misicu
VII Zivac: smjesten u misicima drugog skrznog luka
VIII Zivac: smjesten u organu sluha
IX Zivac: smjesten u misicima treceg skrznog luka i prve skrzne vrecice
X Zivac: smjesten u srcu i probavnom traktu, ustima, u skrznim vrecicama od druge do pete te u skrznim lukovima od cetvrtog do sedmog
Govoreci o kranijalnim zivcima (zivcima mozga) nailazimo na odgovornost zivaca tocno odredenim skrznim lukovima i njihovim misicima. Dakle, sve je tocno organizirano. Od svih zivaca mozga, znanstvenici smatraju da su se opticki, slusni i olfaltilni zivci razvili odvojeno u konjunkciji s njihovim posebnim sjetilnim organima, a ne s prastarim segmentima glave. To ukazuje na jos jednu znacajnu adaptaciju ovih zivotinja za grabezljiv zivot.
Kranijalni zivci se u naprednijih kraljesnjaka oblikuju u skladu sa zivotnim potrebama, pa se tako gubi bocna pruga neophodno potrebna za detektiranje plijena u vodi, a nju posjeduje morski pas.
Senzorna zivcana vlakna ukljucena u zivce lica pomazu psu da preko sitnih rupica na vrhu njuske detektira elektricno strujanje stvoreno misicima kretajuceg plijena te su odgovorna za funkcioniranje bocne pruge. Olfaktilni se pak zivac toliko razvio da je morski pas u stanju "nanjusiti" krv razrijedenu 10 milijuna puta. Isto tako su vazni i vizualni zivci koji su se posebice razvili da bi pas bio u stanju vidjeti objekte u tamnome okruzju, no nemaju predobro razvijenu sposobnost fokusiranja ociju unatoc prozetosti osjetila vida vidnim zivcima. Da bi im gledanje u tami bilo moguce, Priroda im je omogucila prilagodbu da posjeduju sjajnu prevlaku u straznjem dijelu oka koja djeluje poput ogledala sakupljajuci sto je vise moguce svjetlosti

Interesantno je kod autonomnog zivcanog sustava sto je zivac koji je povezan sa srcem i zelucem odvojen te ne prima vlakna drugih zivaca ledne mozdine.

13.Razmnozavanje

U principu, ribe se razmnozavaju jajima pa je to karakteristicno i za neke zenke morskih pasa, cija su jaja polozena u parovima unutar zastitne vrecice. Duge, vijugave niti na vrecicama sluze za hvatanje za kamenje ili morsku travu, ucvrscujuci ih za morsko dno. Vazno je spomenuti da je pri razmnozavanju jako bitna mimikrija, pa jaja izgledaju kao kamen, morska trava ili su obojena bojom pijeska. Unutar vrecice jasno se mogu vidjeti mladi psi koji prezivljavaju od hranjivog zutanjka te se unutra zadrzavaju 6-9 mjeseci .

No, neke su vrste zivorodne. Mladunci se razvijaju u zenkinoj utrobi hraneci se izravno preko krvi u prosjeku od nekoliko mjeseci pa do nekoliko godina. Kanibalstvo ovdje dolazi do izrazaja jer obicno najveci buduci mladunac pojede ostale jos dok su u utrobi majke. Poslije okota, mladunce povlaci pupcanu vrpcu sve dok ne pukne, a kao posljedica mu ostaje mali pupak. Da bi zastitile mladunce od ostalih prozdrljivih pasa, zenke ponekad plivaju u rijeke gdje vrse okot.
Broj okocenih mladunaca varira od vrste do vrste te iznosi od samo jednog mladunca pa cak i do sto i trideset. Ali sve u svemu, prirodna ravnoteza se u razmnozavanju uspostavlja pa se odmah na pocetku medusobnom konzumacijom eliminira velik broj jedinki ove vrste.

14.Simbioza s fanfanom

Fanfan ili Naucrates ductor spada u porodicu skusa te je dug 20-30 cm. Poznato je da je vjecni pratioc morskih pasa za koje se prilijepi gornjim dijelom glave, no pravi razlog te neobicne simbioze je neutvrden. Postoje razlicite teorije o "trpeljivosti" fanfana od strane pasa. Jedni misle da fanfan vodi psa do plijena zato sto se nada da ce pri tom i on dobiti svoj dio. Drugi opet tvrde da se fanfan drzi psa zbog osjecaja sigurnosti. No, cudi sto ga morski pas nikada ne pojede, vjerojatno zbog navike da mu fanfan uvijek kruzi oko tijela.
Fanfan cesto prati brodove u potrazi za izgubljenim "gospodarom", no i da se prehrani cineci isto sto i psi. Uglavnom, fanfan i morski pas cine neobicnu simbiozu neizbjeznu u hranidbenom lancu podmorja.

15.Mimikrija i kripticna obojenost morskih pasa

Iako se cini da su morski psi za ostale organizme nedodirljivi, najmocniji u obrani protiv drugih cinjenica ukazuje da je to u biti laz. Morski psi su sami sebi najveci neprijatelji jer je poznato da mladunci najvise nastradavaju od vecih i gladnijih pasa. Kitovi ubojice ili dupini udarcima glavom o pse mogu usmrtiti i one velike psine koje ugrozavaju njihove mladunce. No, stvarnost ukazuje da je covjek glavni krivac njihovu istrebljivanju ubijajuci godisnje oko 5 000 000 jedinki.
Da bi se zastitili u hranidbenom lancu mimikrija i kripticna obojenost igraju vaznu ulogu. Pojedine se vrste smjeste u pukotine kamenja, napune zeludac zrakom ili vodom udvostrucujuci tijelo te ih je gotovo nemoguce izvuci iz sklonista jer se jednostavno zaglave. Neki psi zakopaju svoje plosnato tijelo pod pijesak otvorivsi oci, zatim mijenjaju boju u skladu s morskim dnom otezavajuci time uocavanje i sl.
Oni psi koji zive blizu morske povrsine imaju kripticnu obojenost, tako da je gornji dio tamnije, a donji svjetlije obojen pa su i oni tesko uocljivi .

No comments: